Što je blockchain? Definitivni vodič za početnike (2025)

Prije petnaest godina, anonimna osoba pod imenom Satoshi Nakamoto objavila je dokument od devet stranica koji je tiho promijenio svijet. Taj dokument — Bitcoin whitepaper — predstavio je blockchain, tehnologiju osmišljenu da odgovori na varljivo jednostavno pitanje: Kako možemo vjerovati digitalnim informacijama bez međusobnog povjerenja?

Od tada se blockchain razvio iz geekovskog eksperimenta u temelj višetrilijunske digitalne ekonomije — pokreće kriptovalute, digitalni identitet, decentralizirane financije (DeFi) i korporativne podatkovne sustave. Ipak, većina ljudi se i dalje muči odgovoriti na jednostavno pitanje: Što zapravo jest blockchain? Ovaj vodič to razlaže — bez hypea, na jednostavnom jeziku.

Brza presuda

Sažetak

Neizbrisiva, decentralizirana knjiga zapisa koja omogućuje povjerenje bez posrednika.
Pokreće kriptovalute (Bitcoin, Ethereum), pametne ugovore i sustave iz stvarnog svijeta (lanci opskrbe, zdravstvo).
Snage: transparentnost, sigurnost, automatizacija.
Kompromisi: potrošnja energije (PoW), skalabilnost, korisničko iskustvo, razvijajuća regulativa.

Što je blockchain? (Jednostavno objašnjeno)

U svojoj srži, blockchain je digitalna knjiga zapisa — baza podataka podijeljena između tisuća računala diljem svijeta. Kad god netko napravi transakciju, detalji se bilježe, drugi ih provjeravaju i dodaju kao blok u ovaj lanac zapisa. Jednom kad je dodan, ostaje trajno — ne možete ga izbrisati ili potajno izmijeniti. Zamislite to kao Google Sheet koji svi mogu vidjeti, ali ga nitko ne može potajno uređivati.

Svaki blok nosi jedinstveni kriptografski hash (digitalni otisak) i hash prethodnog bloka. To stvara lanac koji otkriva svaku izmjenu — ako netko promijeni prošlost, svi kasniji hashovi se „lome” i mreža odbija promjenu. Zato se kaže da su podaci na javnim blockchainima u praksi nepromjenjivi.

Postoje javni blockchaini (Bitcoin, Ethereum) na kojima svatko može provjeravati i sudjelovati, te permissioned blockchaini za poduzeća/vlade s ograničenim pristupom. Osnovna ideja je ista: zajednički izvor istine čiju sigurnost jamče kriptografija i konsenzus.

Kako blockchain funkcionira — pojednostavljeno, ali ne banalizirano

Kako blockchain radi

Od transakcije do potvrđenog lanca

Koraci

1) Transakcija

Alice šalje Bobu 10 $ u Bitcoinu i emitira transakciju mreži (bez banke). Transakcija uključuje ulaze, izlaze i digitalni potpis koji dokazuje vlasništvo nad sredstvima.

2) Provjera

Neovisni čvorovi provjeravaju da Alice posjeduje sredstva i da ih nije dvaput potrošila. Provjeravaju potpise i stanja računa u odnosu na trenutačno stanje knjige prije nego što transakciju proslijede dalje.

3) Blok

Potvrđene transakcije grupiraju se u blok koji sadrži popis transakcija, vremensku oznaku i kriptografski hash. Blok također uključuje referencu (hash) na prethodni blok.

4) Lanac

Svaki blok referencira hash prethodnog bloka, stvarajući lanac koji otkriva svaku izmjenu. Prepisivanje povijesti zahtijevalo bi ponavljanje rada/ulogâ za svaki sljedeći blok, što postaje ekonomski neisplativo.

Temeljne značajke blockchaina

Decentralizacija

Povjerenje bez posrednika

Ključne značajke

Decentralizacija

Nema središnjeg autoriteta: mnogi neovisni čvorovi održavaju knjigu zapisa i postižu dogovor, smanjujući rizik od jedne točke kvara i zarobljavanja sustava. To omogućuje otpornost na cenzuru i pravedan pristup.

Transparentnost

Javni blockchaini su u potpunosti podložni reviziji: svatko može pregledavati transakcije putem block explorera i neovisno provjeriti stanje. (Permissioned lanci mogu ograničiti vidljivost na ovlaštene strane.)

Sigurnost i nepromjenjivost

Kriptografske veze između blokova (hashovi) i ekonomska sigurnost (rad/ulog) čine prepisivanje povijesti nepraktičnim na zrelim mrežama. 51% napad je izuzetno skup na lancima poput Bitcoina/Ethereuma.

Programabilnost

Pametni ugovori automatiziraju pravila i omogućuju složive aplikacije (DeFi, NFT‑ovi, DAO‑ovi). Zajednički standardi (npr. ERC‑20/721/1155) omogućuju protokolima da međusobno surađuju i nadograđuju se jedni na druge.

Stvarne primjene blockchaina

Potencijal blockchaina seže daleko izvan kripta — od plaćanja do javnih usluga. U nastavku su primjeri s velikim utjecajem i objašnjenje zašto funkcioniraju u praksi.

Primjene blockchaina

Kriptovalute: peer‑to‑peer novac (Bitcoin) i programabilno namirenje (Ethereum) uz dostupnost 24/7.
Pametni ugovori: automatski ugovorni odnosi; uklanjaju birokraciju i omogućuju složivost između aplikacija.
Transparentnost lanca opskrbe: praćenje podrijetla, serija i opoziva u sekundama — ne tjednima.
Zdravstveni kartoni: pristup podacima usmjeren na pacijenta s tragom revizije i granularnim dozvolama.
Digitalna umjetnost i NFT‑ovi: provjerljivo podrijetlo i programabilne tantijeme za autore.
Gaming i metaverzum: stvarno vlasništvo nad predmetima u igri; sekundarna tržišta bez čuvara vrata.
Vlada i identitet: provjerljive vjerodajnice, zemljišne knjige i javni zapisi koji otkrivaju svaku izmjenu.

Prednosti i nedostaci blockchaina

Ravnoteža između inovacije i stvarnosti

Prednosti

Poboljšana sigurnost i integritet podataka

Decentralizacija i otpornost na cenzuru

Transparentnost putem javnih knjiga zapisa

Automatizacija kroz pametne ugovore

Smanjena ovisnost o posrednicima

Globalna tržišta i namirenje 24/7

Otvorena inovacija kroz složivost i standarde

Ograničenja

Potrošnja energije u PoW mrežama

Izazovi skalabilnosti i korisničkog iskustva

Regulatorna neizvjesnost u nekim regijama

Složenost za široku publiku

Rizici upravljanja ključevima i phishing napada

Rizici mostova/orakla u cross‑chain sustavima

Kratka povijest i razvoj

Blockchain je predstavljen 2008. od strane pseudonimnog Satoshija Nakamota u Bitcoin whitepaperu. Bitcoin je postao prva stvarna primjena — decentralizirani digitalni novac bez banaka. S vremenom su developeri uočili širi potencijal blockchaina, što je dovelo do programabilnosti (Ethereum), DeFi‑ja, NFT‑ova i korporativnih podatkovnih sustava.

Ključne prekretnice:

2008.: Bitcoin whitepaper uvodi prvi dizajn blockchaina
2009.: Pokreće se Bitcoin mreža (prvi produkcijski blockchain)
2015.: Ethereum donosi pametne ugovore i programabilnost
2017.: ICO boom ubrzava financiranje kripto projekata
2020.–2021.: „DeFi ljeto” i NFT‑ovi postaju mainstream na javnim lancima
2023.–2025.: Raste usvajanje layer‑2 rješenja; pilot‑projekti u poduzećima, eksperimenti s CBDC‑ima i sazrijevanje Web3 alata

Ono što je počelo kao decentralizirana valuta danas je temelj pametnih ugovora, tokenizacije i sustava za integritet podataka u raznim industrijama.